Svake godine u svetu od bolesti srca
i krvnih sudova mozga umire 17,2 miliona ljudi. Svetski dan srca je ustanovljen
da poveća javno znanje o rizicima i da
unapredi mere prevencije. Svetska federacija za srce, zajedno sa svojim
članicama, ističe da se 80% prevremene smrtnosti usled bolesti srca i moždanog
udara može sprečiti kontrolom nekoliko značajnih faktora
rizika, u koje spadaju pušenje, nepravilna ishrana i fizička
neaktivnost. Ove godine Svetski dan srca
će se održati u nedelju, 27. septembra pod sloganom „Radi za srce”.Pod okriljem članova i partnera Svetske federacije
za srce, Svetski dan srca uključuje veliki broj aktivnosti širom zemaljske
kugle, kao što su javne tribine,
koncerti, sportska događanja i drugo.
''DR MILAN JOVANOVIĆ BATUT BEOGRAD'' I CENTAR ZA PROMOCIJU ZDRAVLJA ZAVODA ZA JAVNOZDRAVLJE VRANJE, UZ PODRŠKU MINISTARSTVA ZDRAVLJA REPUBLIKE SRBIJE RASPISUJU NAGRADNI KONKURS
U okviru obeležavanja Svetske nedelje dojenja pod sloganom "DOJENJE - SPASAVA ŽIVOT U KRIZNIM SITUACIJAMA. DA LI STE SPREMNI?", Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut"-Beograd, Centar za promociju zdravlja, Kancelarija UNICEF-a u Beogradu, Centar za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravlje Vranje, raspisuju nagradni konkurs za likovne i literarne radove na temu "Majčino mleko najbolja hrana".
Sporazumom o saradnji između Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja Republike Srbije - Agencije za zaštitu životne srdine, Grada Vranja i Zavoda za javno zdralje Vranje, a u okviru projekta Državnog sistema za praćenje koncentracije alergenog polena u Republici Srbiji, Zavod za javno zdravlje Vranje je dobio uređaj marke "LANZONI" za detekciju alergenog polena u Vranju, u vrednosti od 7000 eura.
Briga o zdravlju u letnjim mesecima podrazumeva: način ishrane, unos vode i drugih napitaka, zaštitu od spoljnih uticaja u zatvorenom i otvorenom prostoru, adekvatnu fizičku aktivnost i odmor i brigu o zdravlju osetljive populacije.
Zaključno sa jučerašnjim danom u Srbiji je prema podacima Nacionalne referentne laboratorije za respiratorne viruse Instituta za virusologiju, vakcine i serume Torlak, potvrđeno 37 slučajeva obolevanja od gripa izazvanog novim tipom virusa A (H1N1). Radi se o tzv. importovanim slučajevima. Dvadeset osam (28) osoba je doputovalo iz zemalja u kojima je ranije registrovano obolevanje (Argentina, Australija, Kanada, Velika Britanija, SAD i Španija), a preostalih 9 slučajeva su kontakti obolelih. Obolele osobe su sa teritorije Beograda, Novog Sada, Sombora, Niša, Srbobrana, Nove Pazove, Šapca, Subotice i Kučeva.
Virusni
meningitis je relativno često obolenje, različite virusne etiologije,
obično blagog toka. Ozbiljnost oboljenja zavisi od vrste prouzrokovača.
Virusni
meningitis mogu uzrokovati razne vrste virusa (enterovirusi, virus
mumpsa, ARBO virusi, herpes virusi, virus morbila, limfocitarni
horiomeningitis virus (LCMV), adenovirusi i dr). Oko 90 % slučajeva
virusnog meningitisa je izazvano virusima, iz grupe enterovirusa
(coxsackie virusi A i B, echo virusi, ostali enterovirusi) koji obično
izazivaju obolenje blagog toka, posle čega se pacijenti u potpunosti
oporavljaju.
Dana 13.06.2008. godine Institutu za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ FHI “Zdravlje“ A.D. Leskovac dostavila je uzorke bebi čajeva i to:
-uzorak bebi čaja sa oznakom 40/1 serije 0801323 i
-uzorak bebi čaja sa oznakom 40/1 serije 0708628
sa zahtevom da se izvrši ocena njihove mikrobiološke ispravnosti.
Briga o zdravlju u letnjim mesecima, Uticaj povišene spoljne
temperature na zdravlje ljudi, Ishrana u letnjem periodu, Preporuke
kupačima za sigurno kupanje, Fizička aktivnost, Ključna pravila za
bezbednost hrane
Zavod za javno zdravlje u Vranju u okviru svojih redovnih aktivnosti kontinuirano prati i analizira stanja i procese u životnoj sredini i redovno informiše stanovništvo. Na ovaj način želimo da ukažemo na značaj očuvanja životne sredine. Neophodno je uspostaviti skladan odnos ekologije i privrede, kako bi se prirodno bogatstvo naše planete sačuvalo i za buduće naraštaje. Može se reći da održivi razvoj predstavlja generalno usmerenje, težnju da se stvori bolji svet, balansirajući socijalne, ekonomske i faktore zaštite životne sredine.
Svake godine najmanje 1,9 miliona ljudi širom sveta umire od posledica fizičke neaktivnosti.
Najmanje 30 minuta redovne fizičke aktivnosti umerenog intenziteta, 5 puta nedeljno, smanjuje rizik od nekoliko hroničnih nezaraznih bolesti. Veća aktivnost ima i više koristi.
Fizička neaktivnost je nezavisni faktor rizika za nastanak nezaraznih bolesti na koji može da se utiče.
Više od 35 miliona ljudi je umrlo od nezaraznih bolesti u 2005. godini, što čini oko 60% svih smrtnih slučajeva širom sveta. Predviđa se povećanje broja za 17% u periodu do 2015. godine ukoliko se ne preduzmu aktivnosti i ne utiče na uzroke.